POČELA NOVA KORČULANSKA LJETNA ŠKOLA
Studentski protesti 1968. bili su veliki šok za jugoslavenski vrh. Dotad su Jugoslaviju napadali Kina i Albanija slijeva, te Zapad s demokršćanskih pozicija, a nitko iz vrha nije očekivao da će protiv njih ustati vlastita djeca, odnosno studenti – rekao je povjesničar Hrvoje Klasić prve večeri trodnevnog Foruma za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice, koji se ovog vikenda održava u Korčuli u spomen na nekadašnju Korčulansku ljetnu školu koja je od 1964. do 1974. okupljala vodeće filozofe i sociologe svijeta.
Klasić je dodao kako je sredinom 60-ih Jugoslavija bila treća zemlja na svijetu po broju studenata po glavi stanovnika, iza SAD-a i SSSR-a, te naznačio ključnu razliku u motivaciji tadašnjih studentskih protesta u Jugoslaviji i na Zapadu:
– Na Zapadu su studenti htjeli promijeniti društvo, a u Jugoslaviji su ga htjeli popraviti. Studenti u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani nisu bili protiv komunizma, već protiv negativnih posljedica tadašnje privredne reforme, porasta nejednakosti u društvu i stvaranja „crvene buržoazije“ – zaključio je Klasić.
Potom je u ispunjenom korčulanskom ljetnom kinu izlaganje na temu odnosa ljevice i nacije održao riječki publicist Vuk Perišić, istaknuvši da nikad u povijesti nije bilo ustava koji je federalnim jedinicama dao toliku samostalnost u odnosu na centar kao što je to omogućio jugoslavenski ustav iz 1974. godine.
– Švicarska se naziva konfederacijom, ali švicarski kantoni nemaju toliku samostalnost od Berna kao što su imale republike u Jugoslaviji. Hrvatska je kroz komunistički poredak doživjela ostvarenje ideala Stjepana Radića: republikanizam i federalizam. I kad bi nacionalisti bili pošteni, priznali bi da su komunisti njegovali nacionalnu kulturu kao što bi to činili nacionalisti. Opera Zrinski, recimo, izvodi se u Zagrebu već 1945. godine – kazao je Perišić.
Prvi dan Foruma zaključen je tribinom na temu „Nasljeđe jugoslavenske ljevice“, na kojoj su uz Perišića sudjelovali ekonomist Ante Lešaja, filozofkinja Nadežda Čačinović, filozof Boris Buden i književni kritičar Boris Postnikov, uz moderiranje predsjednika Nove ljevice Dragana Markovine.