KAKO BI MLADE KINEZE PRIVUKLA MARKSIZMU, KOMUNISTIČKA PARTIJA SNIMILA ANIMIRANU SERIJU O MARXU

Čini se da je partijski Odjel za propagandu dobro uložio pare. Prva epizoda serije prikazana je 28. siječnja i samo prvog dana pogledalo ju je tri milijuna mladih Kineza. ‘Ovaj Marx je presladak’, piše jedna mlada Kineskinja

Ideološki sektor Komunističke partije Kine radi punom parom: u strahu da je mladim Kinezima marksizam u školama postao dosadan, Partija im je odlučila ponuditi redizajniranog Karla Marxa – tako je nastao animirani serijal „Vođa“ u sedam epizoda, snimljen u duhu kineske anime, koji se prikazuje na najgledanijem kineskom stream servisu Bilibili.

Kineski stratezi uočili su da se uslijed brzog razvoja tehnologije i novih medija gro života novih naraštaja u 21. stoljeću preselio u virtualnu stvarnost, na društvene mreže i internetske platforme, te su zaključili da bi im u takvim okolnostima klasična školska nastava marksizma, društveno-ekonomske teorije nastale u 19. vijeku, mogla postati suhoparna, zastarjela i anakrona.

Stoga je Odjel za propagandu Lige komunističke omladine, u suradnji s Centralnim vladinim uredom za istraživanje i konstrukciju marksističke teorije, odlučio uložiti pare u produkciju filma koji bi mladima u Kini približio Marxa kao osobu, kako bi se na taj način kod mladih razvila empatija i prema onome što je taj čovjek za života napisao.

Stoga Marx u filmu nije prikazan kao starac velike sijede kose i brade, s inteligentnim crnim očima, kakvim ga znamo. Umjesto te ikoničke slike „ateističkog Mojsija“, kineska omladina gleda nešto drugo – njihov Marx je vizualno mlad, visok, vitak i zgodan, dok je karakterno buntovan, odlučan i energičan, a uz to i romantičan, pa shodno tome ima muževno izraženu čeljust i plave oči. I govori kineski. I zavodi djevojke.

Najljepša cura u gradu

Točnije, zavodi jednu jedinu djevojku – svoju buduću suprugu Jenny von Westphalen, koja je u prvoj epizodi filma prikazana kao djevojka izrazite ljepote, klasična princeza iz bajke. To se, doduše, poklapa s legendama koje kazuju da je ta pruska plemkinja, inače četiri godine starija od Marxa, bila najljepša djevojka svoga doba u Trieru.

Kako dolikuje bajkovitim obrascima anime, Jenny i Karl upoznaju se na balu: dok zgodni Karl sigurnim plesnim potezima vodi lijepu Jenny kroz veliku balsku dvoranu, mladim kineskim gledateljima je jasno da će to dvoje zaljubljenih završiti zajedno, što se potvrđuje u nastavku epizode, kad se citiraju dijelovi iz Marxova ljubavnog pisma svojoj izabranici:

„Jenny, naše duše su povezane. Prava ljubav nije stvar materijalne jednakosti nego duhovne srodnosti“, piše plavooki Marx, a ona mu u jednoj od narednih scena, dok šetaju držeći se za ruke, otkriva svoje osjećaje:

„Moj brat želi da se udam za plemića, ali u mom srcu si ti“, kaže Jenny zaljubljeno, na što Marx odlučno odgovara:

„Kaži mi kada se želiš udati i oženit ću te.“

No ljubavna priča samo je romantični okvir koji je partijski Odjel za propagandu osmislio kao kanal za slanje temeljne ideološke poruke kineskoj omladini. Jer u svojim pismima mladi Marx upozorava svoju voljenu što je čeka u životu s njim:

„Život ću posvetiti borbi za siromašne, koji čine većinu u svijetu. Od tog cilja nikad neću odustati.“

Kapitalisti gledaju prvi

Prve reakcije mladih kineskih gledatelja sugeriraju da je Odjel za propagandu dobro uložio pare. Prva epizoda serije prikazana je 28. siječnja i već prvog dana pogledalo ju je oko tri milijuna mladih Kineza, a komentari na streaming platformi Bilibili puni su komplimenata. „Ovaj Marx je presladak“, napisala je jedna mlada Kineskinja. „Marx nas uči kako zavesti djevojku, vodite bilješke!“ poručuje neki njezin vršnjak.

No nisu svi mladi gledatelji zadovoljni. Činjenica da je platforma Bilibili onima koji plate unaprijed omogućila gledanje naredne epizode prije ostale publike ogorčila je socijalno i ideološki osvješteniji dio kineske omladine. „Dakle, kapitalisti mogu gledati prvi?“ prigovorio je jedan kineski mladac.

Portal Inkstone prenio je mišljenje šangajskog politologa Chena Daoyina, koji smatra da ovaj projekt predstavlja efikasan način obrazovanja mladih o marksizmu, odnosno o njegovoj službenoj kineskoj interpretaciji.

„Tinejdžeri će biti skloniji da prihvate marksizam ako upoznaju Marxa kao osobu. Glavni cilj je naučiti ih da prepoznaju službenu ideologiju partije i njen legitimitet“, drži Chen.

Serijal o Marxu očito je bio dobro reklamiran, jer se već i prije premijere na tržištu pojavio cijeli niz popratnih proizvoda: od stripa o Marxu, preko emotikona s likom Marxa i Engelsa, do kazališnih predstava o očevima komunizma.

„Strip informira mlade da Marx nije samo veliki mislilac o kojem uče na nastavi, nego i posvećeni, romantični i buntovni tinejdžer“, zaključuje urednik stripa Wu Yunqin.