Svi su fratri u Korčuli bili uz partizane, osim fra Sokola

PREDSJEDNICA HRVATSKE OTKRILA SPOMENIK KORČULANSKOM SVEĆENIKU KOJI JE 1944. IZDAO SEDMORICU PARTIZANA NIJEMCIMA

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u utorak je posjetila Korčulu, na obližnjem otočiću Badiji otkrila spomenik fra Bernardinu Sokolu i svečano otvorila galeriju nazvanu po njegovom imenu, okrstila ga pritom „hrvatskim mučenikom“ i – razbjesnila dobar dio korčulanske javnosti.

Rečeni fra Sokol, naime, u memoriji Korčule figurira kao kvisling i kolaboracionist, čovjek koji je u rujnu 1944. godine, neposredno prije oslobođenja Korčule od Nijemaca, odao Nijemcima gdje se nalazi sklonište sedmorice partizana na susjednom otoku Vrniku i time skrivio njihovu smrt, jer su ih Nijemci odmah nakon toga pronašli i ubili.

Ni njegova sudbina nije bila ljepša – čim su Nijemci napustili otok, partizani su ga bez suđenja ubili i bacili u more. Za aktualnu predsjednicu države to je očito bilo dovoljno da ga proglasi „hrvatskim mučenikom“, iako priličan broj Korčulana smatra da su hrvatski mučenici bili oni koje je fra Sokol izdao Nijemcima. Rekli bismo: klasična priča „made in Croatia“.

O fra Sokolovom krimenu iz rujna 1944. šira je javnost doznala već u srijedu, nakon što je povjesničar dr. Dragan Markovina, rodom upravo s Korčule, objavio detalje tih davnih događaja. Tako se doznalo da je o fra Sokolovoj izdaji partizane obavijestio jedan Nijemac, stanoviti Vilim, koji je još prije Drugog svjetskog rata doselio na Korčulu i radio na otoku kao brijač, a u ratu bio prevoditelj u njemačkoj komandi.

Vilim je o fra Sokolovoj denuncijaciji odmah obavijestio časnu sestru Manes Karninčić, tadašnju predstojnicu zavoda Anđela čuvara u Korčuli, inače suradnicu partizanskog pokreta, koja je to odmah prenijela partizanima. No Nijemci su bili brži, te su ubili partizansku sedmorku prije nego što su ih drugovi stigli spasiti. Kad su partizani došli osvetiti poginule, kazuju pojedini povijesni izvori, upravo su im ostali fratri s Badije, redom antifašisti, izručili fra Sokola.

Kvislinški fratar

– U utorak sam došao kući, upalio TV i vidio kako Kolinda govori da su hrvatski mučenici, pa i fra Sokol, zaslužni što danas imamo hrvatsku državu i što ona može biti predsjednica te države – priča Markovina dok sjedimo u jednom od kafića u središtu Korčule, otkrivajući nam što ga je nagnalo da napiše tekst o fra Sokolu.

Definitivno je on izdao tih sedam partizana, i to neposredno uoči oslobođenja. Druga stvar, kompletno korčulansko svećenstvo je bilo uz partizanski pokret, svi su bili antifašisti osim fra Sokola, i sada baš njega predsjednica uzdiže kao mučenika. Zato sam morao reagirati.

Kako su nakon Markovininog teksta gotovo svi hrvatski portali stali pisati o kvislinškom fratru kojem predsjednica države otkriva spomenik, pitamo našeg sugovornika je li očekivao tako masovnu medijsku reakciju.

Iskreno, ne. Mislio sam da to nikome neće biti atraktivno, jer Kolinda je već toliko gafova napravila da sam smatrao kako nitko neće reagirati. Mislim da je razlog takve reakcije to što je fra Sokol surađivao s Nijemcima, a čak i u hrvatskom društvu postoji konsenzus da je to sramotno – kaže Markovina.

Dodatni „šlag“ na ovu priču predstavlja činjenicu da je ove godine Dubrovačko-neretvanska županija fra Sokolu posthumno dodijelila Nagradu za životno djelo. Doduše, ne zato što je izdao partizane Nijemcima, već zbog njegovih zasluga na polju muzikologije. Odluka županijskih vijećnika pritom je bila jednoglasna, što znači da su za nagradu fra Sokolu glasali i vijećnici županijskog SDP-a.

Mi smo njemu dali nagradu za muziku, a ne za političko djelovanje – kaže nam SDP-ov vijećnik dr. Davor Penić, te nastavlja:

Raspravljali smo o njegovom muzičkom djelu, a ne o njemu kao nekakvom mučeniku ili žrtvi komunističkog režima. To za mučenika je rekla Kolinda, koja je zastranila udesno. Ja to nikad ne bih rekao. Nama u materijalima i obrazloženju za nagradu nije predočen taj politički dio njegovog života. Ja sam tek poslije iz razgovora s nekim ljudima saznao što je taj fratar napravio.

S kojim ljudima ste razgovarali? – pitamo Penića.

Zvali su me ljudi iz Orebića, iz moje političke opcije, da kako smo mogli dat nagradu fratru koji je izdao partizane. Tek sam tada saznao za to. Onda su oni koji su desno počeli govorit da je on mučenik, a mi koji smo lijevo smo govorili da nije. U svakom slučaju, ja bih volio da u Hrvatskoj konačno završi Drugi svjetski rat – završava Penić.

Sramota i za državu i za franjevce

HDZ-ov dožupan Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo tvrdi, međutim, da su svi županijski vijećnici, pa tako i njegov SDP-ov kolega Penić, bili upoznati s kompletnom biografijom fra Sokola, uključujući i razdoblje Drugog svjetskog rata.

– Naša županija je Nagradu za životno djelo fra Sokolu dodijelila jednoglasno, i mislim da to jasno govori kakvo mišljenje o tom čovjeku imamo i ja i svi drugi županijski vijećnici – kaže Cebalo.

Ali vaš kolega iz SDP-a tvrdi da se na sjednici raspravljalo isključivo o muzičkom djelu fra Sokola? – kažemo našem sugovorniku.

Iz obrazloženja odluke se vidi cijeli životni put fra Sokola. Pa valjda se vijećnik informira prije nego što glasa za nešto – rezolutan je Cebalo.

Umirovljeni sveučilišni profesor Ante Lešaja sa svojih 88 godina jedan je od najstarijih Korčulana. Osim što se živo sjeća Nijemca Vilima – čovjeka koji je, preko časne sestre Manes Karninčić, upozorio partizane na fra Sokolovu izdaju – Lešaja nam podastire povijesne knjige („Sjećanja jedne generacije: Grad Korčula 1900-1946“), dokumente i pisana svjedočenja iz kojih se vidi da je fra Sokol surađivao s Nijemcima i da je odgovoran za pogibiju partizana na Vrniku.

Dok s terase njegove kuće u Solinama promatramo otočić Badiju, profesor Lešaja nam priča historijat tamošnje crkve i samostana. Doznajemo tako da su Badiju još u 14. stoljeću počeli formirati franjevci Bosne Srebrene, koji su, kako veli profesor, bitno drukčiji i pitomiji od hercegovačkih franjevaca koji su početkom 2000-ih preuzeli Badiju, na čelu s fra Jozom Zovkom, duhovnim ocem međugorskih vidjelica.

Mislim da je Kolinda došla na Badiju vratiti uslugu fra Zovku, jer je on blagoslovio njezin ured na Pantovčaku. Sramota je i za državu i za sâm franjevački red da se takvom čovjeku otkriva spomenik – zaključuje Lešaja.

GRADONAČELNIK KORČULE ANDRIJA FABRIS (HDZ)

Žao mi je i fra Sokola i tih partizana

– Nije li fra Sokol u najmanju ruku kontroverzna osoba?

– Izvori koji govore protiv njega su isto tako kontroverzni. Svak tko je bez suđenja ubijen za mene je žrtva nepravde.

– I Mussolini je ubijen bez suđenja, pa ga nitko ne smatra talijanskim mučenikom, osim možda tamošnjih fašista?

– Nitko nije rekao da je fra Sokol mučenik.

– Kako nije? To je izjavila predsjednica Republike u utorak na Badiji. I vi ste bili tamo.

– Ne bih ulazio u to. Ja sam tamo bio kao gradonačelnik, da podržim otvaranje galerije.

– Ta je galerija nazvana baš po fra Sokolu, koji je tom zgodom dobio i spomenik, iako je svojom denuncijacijom Nijemcima skrivio smrt sedmorice partizana. Kako to komentirate?

– Mislim da to što je gospodin Markovina napisao nije baš točno. Ako je netko ubijen i bačen u more, pa ne možete reći da je to u redu. Ne opravdavam nikoga, ali nitko ne zavređuje takvu sudbinu.

– Ali to ne znači da svak tko je tako surovo ubijen automatski zaslužuje spomenik. Optužbe protiv fra Sokola su vrlo ozbiljne, ispada da nosi na duši sedam partizanskih života?

– Takvi koji to govore tako su govorili i o prekomjernom granatiranju Knina, pa se pokazalo da to nije točno.

– Koliko znam, Markovina nikad u životu nije ni pisao ni govorio o prekomjernom granatiranju Knina?

– Ti su partizani ubijeni na mom otoku, ja sam s Vrnika, i mislim da to baš nije bilo tako kako Markovina govori. Fra Sokol je savršeno govorio njemački jezik, pa što će njemu prevoditelj? Isto tako, ta priča da su ga ostali fratri predali partizanima, čini mi se da nije baš tako.

– Taj je prevoditelj bio zaposlen u njemačkoj komandi. To što je fra Sokol dobro govorio njemački ne znači da prevoditelj Vilim nije bio prisutan na svom radnom mjestu?

– Gledajte, meni je žao što se to dogodilo na Korčuli. Ja smatram da nije normalno da vas netko izvuče iz kreveta i ubije. Meni je žao i tih partizana. I ne vjerujem da to sad treba dizati na neku veliku razinu.