Skidanje svastike s Akropole odjeknulo je Atenom, Grčkom i Europom, ulivši nadu i elan porobljenim Europljanima, pa će vođa francuskog pokreta otpora, general Charles de Gaulle, nazvati Glezosa ‘prvim borcem otpora u Europi’

U 98. GODINI UMRO GRČKI I EUROPSKI HEROJ MANOLIS GLEZOS, ČOVJEK KOJI JE 1941. SKINUO NACISTIČKU ZASTAVU S AKROPOLE

U bolnici u Ateni u ponedjeljak je umro Manolis Glezos (97), čovjek koji je još kao 18-godišnjak postao europski simbol borbe protiv nacizma, nakon što je u svibnju 1941. skinuo nacističku zastavu s Akropole.

Dugovječni Glezos bio je iznimno vitalan i u desetoj dekadi života, pa je tako 2014., u svojoj 92. godini, kao kandidat grčke Syrize postao najstariji zastupnik Europskog parlamenta. Ne čudi stoga što povodom njegove smrti britanski Guardian piše o „neuništivom ljevičaru koji je kao tinejdžer srušio nacističku svastiku s Akropole i više od sedam desetljeća kasnije bio izabran za eurozastupnika radikalne stranke Syriza”.

U međuvremenu, od 1941. do 2014., Glezos je proživio jednu izvanserijsku egzistenciju, u kojoj je bio zatvaran pet puta u četiri različita režima – pa je u zatvorima i progonstvima proveo punih 16 godina – ali nikad nije odustao od ideala koji su ga formirali u ranoj mladosti.

Rođen 1922. u selu Apirantos na egejskom otoku Naksosu, Glezos se 1935. s obitelji seli u Atenu, gdje još kao dječak postaje član antifašističke grupe koja se protivila talijanskoj okupaciji grčkih otoka. Pokušao se pridružiti grčkoj vojsci koja se uoči Drugog svjetskog rata na albanskom frontu borila protiv Talijana, ali je odbijen kao maloljetan. Stoga ostaje u Ateni i za vrijeme WW2 aktivno sudjeluje u pokretu otpora. Tako je došla i ta legendarna noć s 30. na 31. svibnja 1941. godine.

Poruka Hitleru

Te noći Glezos se u društvu godinu starijeg prijatelja Apostolosa Lakisa Santasa penje na Akropolu i skida nacističku zastavu, koju su okupatori tu postavili mjesec dana ranije, nakon ulaska Wehrmachta u Atenu. Ta gesta snažno je odjeknula čitavom Atenom, Grčkom i Europom, ulivši nadu i elan porobljenim Europljanima, pa će vođa francuskog pokreta otpora, konzervativni general Charles de Gaulle, nazvati Glezosa „prvim borcem otpora u Europi”.

„Hitler je u govoru rekao da je ‘Europa slobodna’. Htjeli smo mu pokazati da borba tek počinje”, izjavit će Glezos 2011. u intervjuu AFP-u povodom Santasove smrti, prisjećajući se te davne noći iz 1941. godine.

Nacistički režim osudio je počinitelje skidanja zastave na smrt u odsutnosti. Nijemci su Glezosa uhvatili u ožujku 1942., te su ga u zatvoru podvrgli mučenju, zbog čega je zaradio tuberkulozu. U travnju 1943. hapse ga Talijani: tada je u zatvoru proveo tri mjeseca.

Treći put je zatvoren u ožujku 1948., za vrijeme građanskog rata u Grčkoj. Kao komunista, nacionalistička vlada ga osuđuje na smrt, ali mu je kazna 1950. preinačena u doživotnu robiju. Iz zatvora je pušten 1954. godine.

Ponovo je uhapšen u prosincu 1958., pod optužbom da je „sovjetski špijun”. SSSR tada tiska poštansku marku s Glezosovim likom i dodjeljuje mu Lenjinovu nagradu za mir, a zbog pritiska zapadne javnosti Glezos je 1962. pušten i iz svog četvrtog zatvora.

Peti put ga hapse u travnju 1967., kad vlast u Grčkoj pučem preuzima vojna hunta, te u zatvoru ostaje do 1971. godine. Ukupno je nakon Drugog svjetskog rata „kolekcionirao” 11 godina i četiri mjeseca zatvora, te četiri godine i šest mjeseci progonstva.

„Kažu da u zatvoru, da biste preživjeli, morate voljeti sebe, čitati i jesti. Pa, ja nikad nisam volio sebe, nije mi bilo stalo do hrane, ali sam konstantno čitao”, kazat će u jednom intervjuu iz 2016. godine.

Poruka Tsiprasu

Kao član i zastupnik Syrize, tijekom grčke dužničke krize sudjelovao je u demonstracijama protiv nametnutih mjera stroge štednje, pa je u ožujku 2010. pogođen u lice policijskom kanisterom suzavca, a u veljači 2012. i uhapšen za vrijeme prosvjeda. Sa Syrizom se 2015. razišao zbog njenog popuštanja Bruxellesu: tada se javno ispričao grčkom narodu zbog „Syrizine prevare” i rekao kako „nije razočaran, nego bijesan”.

Iako cjeloživotni hard-core ljevičar, Glezos je svojim herojskim podvigom iz svibnja 1941. toliko zadužio grčko društvo da je povodom njegove smrti konzervativni premijer Kyriakos Mitsotakis naredio spuštanje državnih zastava na pola koplja, nazvavši Glezosa „simbolom slobode naše nacije”.

„Predstavljao je generaciju koja nikada nije odustala i nikad se nije predala. Pamtit ću ga čovjeka lavljeg srca koji ima nježan pogled. Njegova smrt Grke ostavlja siromašnima, ali zemlju bogatijom za život koji je vodio i primjer koji je dao: bio je istinski rodoljub i istinski borac”, poručio je Mitsotakis, dok je bivši Syrizin premijer Alexis Tsipras dodao da će Glezos „vječno živjeti kao simbol borca koji se znao žrtvovati za sunarodnjake”.

„Ljevica, svi mi danas, osjećamo se kao siročad, ali također smo sretni što smo koračali s njim”, rekao je Tsipras.