Neosporno je glasao za ratove, čime je suodgovoran za masovna stradanja. U sadržaju njegove politike zasigurno ima elemenata s kojima se nijedan demokratski nastrojen čovjek i protivnik rata ne može složiti – drži dr. Dražen Lalić

Američki republikanski senator i bivši predsjednički kandidat John McCain umro je u subotu u 82. godini od tumora mozga. No sudeći po medijskim odjecima, čini se da tog dana nije umro jedan, nego dva Johna McCaina.

Jedni pišu da je umro „veliki američki patriot“, „istinski demokrat“, „borac za ljudska prava“, „heroj civiliziranog diskursa u politici“, „uvjereni idealist i antifašist“, te čovjek koji je „u američku politiku desetljećima unosio poštenje, požrtvovnost, dostojanstvo i brigu za druge“.

Drugi pak tvrde da je umro „okorjeli ratni huškač“ i čovjek koji je „proveo život zagovarajući američki imperijalizam, hegemoniju, smjene režima, vojne intervencije, uplitanje u unutarnja pitanja i demokratske procese drugih zemalja…“, odnosno „gorljivo zagovarajući ratove, prevrate i uništenje drugih država.“

No tko je, ukratko, bio taj kontroverzni John McCain?

Poklonici ga slave kao američkog heroja iz Vijetnamskog rata – koji je kao zarobljeni pilot pet godina proveo u logoru, izvrgnut mučenju i torturi – i političara koji je bio posve predan američkim vrijednostima i interesima.

Kritičari, pak, drže da McCain uopće nije kontroverzan, budući da njegova kontinuirana rabota u američkoj vanjskoj politici – gdje je bio i predsjednik Senatskog odbora za oružane snage – predstavlja dosljedan i koherentan niz poteza koji su direktno prouzročili brutalne ratove i milijunske ljudske žrtve.

Agent Orange

U Siriji je od početka podupirao islamističke militante koji su se borili protiv sekularne sirijske države. Naoružavao ih je i opremao, uključujući i razne ogranke al-Qa’ide – odnosno lobirao da im se pošalje oružje – pa čak i ilegalno ulazio u Siriju kako bi se sastao s njima.

U Libiji je, za vrijeme NATO agresije 2011. godine, bio glavni američki „jastreb“ koji je podržavao tu intervenciju, nakon čega je Libija uništena. Od najprosperitetnije afričke zemlje postala je mjesto gdje djeca više ne idu u školu i gdje se odvija trgovina robljem u čistom srednjovjekovnom stilu.

Ukratko: kuda ovaj „uvjereni idealist i antifašist“ prođe sa svojim „civilizacijskim diskursom“, mrtvi i ranjeni se broje u milijunima, unesrećene da ne spominjemo. Na neki način, sličnu vrstu patnje i torture koju je osobno prošao u vijetnamskom logoru, McCain je priuštio čitavim narodima Afrike i Azije.

Njegova slava u SAD-u počiva na statusu „heroja iz Vijetnama“, koji je „za američku stvar“ pretrpio pet godina komunističkog mučenja, pri čemu se baš i ne preispituje kako se ta „američka stvar“ zatekla s druge strane oceana, u nekakvom Vijetnamu, i što je uopće tamo radila.

Svjetskoj javnosti odavno je poznato da su američki piloti u Vijetnamu bacali zloglasni Agent Orange, zbog čega se i dan-danas u toj zemlji rađaju deformirane bebe, a mnoga stabla su i danas vidljivo narančasta. John McCain je bio jedan od tih pilota, čiji „darovi s neba“ i pola vijeka kasnije sakate i vijetnamske ljude i vijetnamsku prirodu. Izvlačiti iz te priče isključivo herojsku komponentu o McCainovim patnjama u logoru, vjerojatno je moguće samo u američkom društvu.

 ‘Klasni neprijatelj dostojan poštovanja’

Naš sociolog i politolog dr. Dražen Lalić izravno je 2008. pratio američku predsjedničku kampanju, te je i osobno svjedočio McCainovom predizbornom nastupu u Springfiledu. Danas kaže da mu je senator iz Arizone tada ostavio vrlo pozitivan dojam, kao i u cijeloj toj kampanji i izbornom procesu, koji je na kraju izgubio od Obame:

– Zagovarao je militarističku vanjsku politiku i tu mu se svakako mogu uputiti kritike, ali što se tiče njegovog odnosa prema političkim protivnicima i političkog stila, on je fascinantan političar. Odmah je čestitao Obami na pobjedi i time mu dao legitimitet, za razliku od Trumpa koji je unaprijed rekao da neće čestitati Hillary Clinton, odnosno da neće priznati njezinu pobjedu. Većina Amerikanaca ga iznimno poštuje, on je jedan od najdugovječnijih senatora, otvoren prema medijima, otvoreno se suprotstavljao Trumpu… Za njega bih upotrijebio onu sintagmu da je bio „klasni neprijatelj vrijedan poštovanja“ – ocjenjuje Lalić.

No naš sugovornik se slaže da je vanjskopolitičko djelovanje McCaina u najmanju ruku problematično:

– Neosporno je glasao za ratove i na neki način je suodgovoran za masovna stradanja. U sadržaju njegove politike zasigurno ima elemenata s kojima se nijedan demokratski nastrojen čovjek i protivnik rata ne može složiti. Kada se gleda njegova karijera u cjelosti, činjenica je da je podržavao rat u Iraku i drugim zemljama, isključivo zbog američkih interesa vezanih uz naftu ili geopolitiku – zaključuje dr. Lalić.