Slobodna Dalmacija - 10.siječnja, 2017 Da smo mi u Njemačkoj bili prisiljeni primijeniti samo dio reformi i rezanja kao što je to bio slučaj u Grčkoj, već bi odavno došlo do narodnog ustanka’, rekao je Merkeličin zamjenik, čime je postavio dijagnozu suvremene Europe: ‘Tko ne sluša Tsiprasa, služat će Marine Le Pen’ U posljednje vrijeme njemačka kancelarka Angela Merkel jedna je od najnapadanijih političara u Europi. Mnogi njemački i europski političari oštro joj zamjeraju njenu politiku “otvorenih vrata” prema izbjeglicama i migrantima s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike.…

Slobodna Dalmacija - 8. siječnja, 2017 ‘To suosjećanje je posljedica tragične nacionalne povijesti nasilja protiv homoseksualaca (…) i samoubojstava tinejdžera koji su se nosili sa svojim seksualnim identitetom ili su zbog njega bili zlostavljani’, piše 2012. američki kardinal hrvatskih korijena Blase Joseph Cupich Mladić je kao i svaki drugi. U školi prosječan, ali lud za nogometom, kolovođa u ekipi, cure su za njim ludovale. I trenirao je nogomet u jednom dalmatinskom klubu.…

Slobodna Dalmacija - 8. siječnja Tko god poznaje povijest Amerike, morao je osjetiti snažnu moralnu nelagodu nad faktom da o barbarstvima protiv civila i ubojstvima djece docira predstavnica države čija se povijest sastoji od gotovo neprekidnog niza barbarstava protiv civila i ubojstava djece Bila je to legendarna scena u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku. U nekom sretnijem, pravednijem i poštenijem svijetu ta bi se scena prikazivala učenicima širom svijeta kao primjer licemjerja visokih svjetskih političara i kao ilustracija moralne bijede u koju se svijet survao ratom u Siriji.…

Slobodna Dalmacija - 8. siječnja, 2017 Ako se hoće analogija između Aleppa i Vukovara, u jednadžbu se mora uvrstiti oslobođenje Vukovara 1997., a ne njegov pad 1991. godine. A kako je Vukovar oslobođen mirnim putem, a ne vojno, ispravnije je oslobođenje Aleppa usporediti s oslobođenjem Knina Je li Aleppo pao ili je oslobođen? Ova bizarna dilema proširila se svijetom, kao posljedica titanskog sudara između izvještavanja zapadnih mainstream medija i zdravog razuma.…

Slobodna Dalmacija - 7 siječnja, 2017 Ludilo oko ploče u Jasenovcu traje: država ga promatra šutke, a čast društva spašavaju mladi ljudi iz stranaka i građanskih udruga, kao dokaz da još Hrvatska ni propala Ona ploča u Jasenovcu stoji i dalje. Službeni pozdrav nacističke države kočoperi se na dječjem vrtiću, jedva koji kilometar zračne linije od najstrašnijeg mjesta čitave hrvatske povijesti, izravno povezanog s tim pozdravom. Iz Jasenovca nas gleda naše najgore lice.…

Slobodna Dalmacija, 24.prosinca, 2016 ANALIZA LIJEVE POLITIČKE SCENE U HRVATSKOJ: U KAKAV PROSTOR I S KAKVIM PROGRAMOM DOLAZI STRANKA ‘NOVA LJEVICA’ Bavljenje isključivo ekonomijom dok širom zemlje niču ustaške ploče jest nefunkcionalno i kukavički. Raspravljati o ekonomiji dok vladajuća stranka, bez obzira na novo umiveno lice, i dalje provodi ideološku kontrarevoluciju, jest besmisleno – drži Dragan Markovina, lider ‘Nove ljevice’ Hrvatskoj se rodila jedna lijeva stranka, imenom “Nova ljevica”. Predsjednik joj je 35-godišnji povjesničar dr.…

Slobodna Dalmacija - 24, prosinca, 2016 Premijer****je u pravu – Hrvatskoj treba povjerenstvo o ustaštvu. Ali ne treba ga formirati Vlada nego Katolička crkva, koja mora napokon osuditi NDH u rečenici bez zareza Ona ploča u Jasenovcu i dalje stoji. Sramota pred svijetom i pred samima sobom kao da nas ne tišti. Jedino su momci i cure iz Radničke fronte otišli do Jasenovca i ispod ploče s ustaškim pozdravom postavili transparent s porukom “Kada trune kapitalizam, smrdi na fašizam”.…

Slobodna Dalmacija - 17. prosinca,2017 Ona ploča u Jasenovcu i dalje stoji. Kako dani teku, ljudi se na nju navikavaju: kao da je posve prirodno da kod poprišta najvećeg fašističkog zločina stoji uklesan službeni pozdrav kvislinške države koja je taj zločin smislila, organizirala i provela. Zdravorazumski pokušaj opozicije da kao metodu rješavanja tog fašističkog pitanja, umjesto ideje povjerenstva, progura ideju šrafcigera – iliti kacavide – razbio se o stav HDZ-a i zapanjujuću povijesnu i moralnu dezorijentiranost vodećih ljudi Mosta.…

Slobodna Dalmacija - 14. prosinca, 2016 Najstariji grad na svijetu opet je slobodan. Dirljive scene veselja oslobođenih stanovnika Aleppa od preksinoć su preplavile nezavisne portale širom svijeta: deseci tisuća ljudi izašli su na ulice porušenoga grada i slavili novostečenu slobodu, uz zastave Sirijske Arapske Republike i slike sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Posebno su odahnuli civili iz istočnih kvartova, koje su islamski fašisti, predvođeni al-Qa’idom – terorističkom organizacijom čiji su ogranci mijenjali ime, ali ne i zločinački karakter - četiri godine držali kao živi štit pred sirijskom vojskom.…

Slobodna Dalmacija - 10. prosinca, 2016 Ima neka tajna veza između Amerike i Hrvatske: u Brooklynu su nedavno osvanuli kukasti križevi, a ustaški pozdrav istovremeno je prodro sve do Jasenovca, u samo srce ustaške tame. Duh suvremenog fašizma utjelovljuje se na raznim mjestima, u raznim oblicima: u bruklinškom parku Adam Yauch kao svastika, na HOS-ovoj ploči u Jasenovcu kao kvislinški pozdrav “Za Dom spremni”. Putevi Gospodnji možda doista jesu tajanstveni, ali putevi suvremenog fašizma nisu nimalo, pa između njujorških i jasenovačkih “izljeva stvarnosti u mozak” postoji sličnost u genezi: američki filonacisti ohrabreni su pobjedom Donalda Trumpa, dok su njihovi hrvatski parnjaci osokoljeni bujicom povijesnog revizionizma koju su u Hrvatskoj izazvali Karamarko & Hasanbegović, a nova vlast je šutnjom tolerira.…

Na jednoj strani rijeke noćne vatre, pobjednička pjesma i vesela lica Indijanaca, nevladinih aktivista i vojnih veterana, a na drugoj strani smrknute face i prijeteće izjave bogatih naftnih magnata i moćnih političara, među kojima je i novi predsjednik Amerike Donald Trump. Na jednoj strani rijeke prezreno američko roblje i njihovi civilni pomagači, na drugoj strani najbogatiji ljudi Amerike, kojima asistira i novi šef države. Pa ipak, u toj neravnopravnoj borbi pobijedili su – Indijanci.…

U prošlom Spektru notirali smo da su ove godine izašle dvije važne knjige o rimskom caru Dioklecijanu, ocu današnjeg Splita: novinar i putopisac Jasen Boko predstavio je popularno-znanstveni carev životopis “Dioklecijan - Biografija kontroverznoga rimskog cara: reformator ili progonitelj krščana?”, a akademik Nenad Cambj objavio je studiju “Dioklecijan, Vir prudens, moratus callide et subtilis ili inventor scelerum et machinator omnium malorum. Povijesne kontroverze i današnje dileme”. I dok smo prošle subote - tragom Bokine knjige, uz konzultacije sa stavovima akademika Cambja - ocrtali psihološki i politički profil dalmatinskog cara, danas ćemo analizirati Dioklecijanov odnos prema kršćanima.…