Blamaža pred Kamenim cvijetom

Slobodna Dalmacija - 22. travnjam 2017

U demokratskim zemljama nije moguće da na javnim mjestima stoje nacistički pozdravi i simboli. Kako nada umire posljednja, nadajmo se da će i Hrvatska jednom ući u to prestižno demokratsko društvo. A dotad neka se državna vrhuška sramoti sama u Jasenovcu

Ona ploča u Jasenovcu i dalje stoji. Jedna od posljedica je da se danas pred Kamenim cvijetom ponovila ista sramota kao lani: državna komemoracija povodom 72. godišnjice proboja logoraša iz tog ustaškog logora opet je prošla bez predstavnika žrtava, baš kao što je lani prošla 71. godišnjica.

Židovske, srpske i antifašističke organizacije lani su komemoraciju bojkotirale zbog relativizacije ustaštva u društvu, koju je tadašnja Karamarkova vlada tolerirala, ako ne i poticala. Iako je Karamarko nedugo potom politički pao, u međuvremenu se u Jasenovcu pojavila HOS-ova spomen-ploča s ustaškim sloganom “Za Dom spremni” - i to upravo na mjestu gdje je u WW2 bila smještena ustaška komanda logora - pa je jasno da stvari danas stoje još gore nego prošle godine.

Spomenuta ploča s nacističkim sloganom u Jasenovcu je osvanula 5. studenog 2016., a šira javnost za nju je doznala početkom prosinca. Već 14. prosinca tim se povodom sastao saborski Odbor za Ustav, konsenzualno prihvativši zaključak kojim se od nadležnih tijela vlasti traži uklanjanje ploče s nacističkim pozdravom. Nadležna tijela taj zaključak nisu provela do dana današnjeg.

Prve kritike iz inozemstva pojavile su se u drugoj polovini siječnja ove godine, kada su o sramoti u Jasenovcu izvijestili izraelski mediji i agencija Reuters. Povod je bila odluka Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj da neće prisustvovati komemorativnim skupovima koje povodom Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust organizira hrvatska vlast (kao što je poznato, Dan sjećanja na Holokaust obilježava se 27. siječnja, na dan kad je Crvena armija 1945. oslobodila Auschwitz).

Kao razlog za bojkot židovska zajednica navela je upravo jasenovačku ploču, odnosno “nespremnost službenih organa Hrvatske da primjereno, službeno i javno reagiraju na postavljanje spomenika s ustaškom porukom ‘Za Dom spremni!’ na mjestu gdje je nekad bilo ustaško zapovjedništvo u Jasenovcu”.

“Ako su crvena zvijezda i ustaško ‘U’ isto, nemamo o čemu razgovarati”, kazao je tada čelnik Židovske općine Zagreb OgnjenKraus, a te njegove riječi prenio je i najstariji izraelski dnevni list Haaretz.

Između poricanja i stvarnosti

O skandalu u Jasenovcu tih je dana javio i Reuters, konstatirajući da se na spornoj ploči nalazi “pozdrav koji su koristili pobornici ustaškog režima kad je u koncentracijskom logoru Jasenovac ubijeno na desetke tisuća Židova, Srba, Roma i Hrvata antifašista”. Taj su Reutersov tekst prenijeli brojni svjetski i izraelski mediji, među njima i Jerusalem Post, dok je Times of Israel tim povodom podsjetio da je od 40 tisuća hrvatskih Židova za vrijeme NDH pobijeno njih 75 posto.

Nakon toga o jasenovačkoj ploči počelo se pisati i s druge strane Atlantika. Tako je New York Times početkom veljače u svom online izdanju objavio tekst “Hrvatski Židovi u znak protesta bojkotirali Dan sjećanja na Holokaust”: odmah u prvoj rečenici članka NYT ocjenjuje da “konzervativna hrvatska vlada ne čini dovoljno da obuzda pronacističke sentimente u najnovijoj članici Europske unije”, da bi već u idućoj rečenici najpoznatiji list na svijetu čitateljima objasnio kako je bojkot židovske zajednice uslijedio zato što “vlasti nisu iz grada Jasenovca uklonile ploču s hrvatskim pronacističkim pozdravom iz Drugog svjetskog rata”.

Pritom je NYT informirao čitatelje da je u Jasenovcu za vrijeme WW2 djelovao “logor smrti u kojem su ubijeni deseci tisuća Židova, Srba i Roma”, da su pozdrav “Za Dom spremni” koristile “hrvatske fašističke trupe pronacističkog marionetskog režima postavljenog za vrijeme rata”, da se taj pozdrav nalazio “na nalozima kojima su se ljudi u Hrvatskoj slali u logore” i da je, eto, baš taj pozdrav “upisan na ploči u gradu Jasenovcu”.

Istog tjedna o bojkotu židovske zajednice u Hrvatskoj pisao je i ugledni časopis Smithsonian iz Washingtona, kojeg izdaje istoimeni najveći muzejski kompleks na svijetu: u tom je članku srž hrvatskog problema iznesen već u podnaslovu: “Dok u Hrvatskoj raste neofašizam, zemlja se nalazi na raskršću između poricanja i stvarnosti”.

Nakon što je u uvodu teksta podsjetila da se Danom sjećanja na Holokaust obilježava strašna sudbina milijuna ljudi ubijenih u genocidu koji je proveden u Europi od 1939. do 1945. godine, Smithsonianova novinarka Erin Blakemore je konstatirala: “No, u jednoj zemlji Židovi ove godine nisu bili prisutni na svečanosti u njihovu čast.”

Tri riječi mržnje

Potom je notirala da su hrvatski Židovi bojkot izabrali “zbog neuspjeha hrvatske vlade u borbi protiv suvremenog nacizma”, odnosno “zbog postavljanja memorijalne ploče u Jasenovcu koja uključuje frazu ‘Za Dom spremni’”, te je čitatelje Smithsoniana uputila da se radi o “sloganu koji su koristili ustaše, fašistička organizacija koja je surađivala s nacistima i vodila Nezavisnu Državu Hrvatsku, marionetsku državu koju je nacistička Njemačka 1941. uspostavila u okupiranoj Jugoslaviji”.

Novinarka Blakemore je članak zaključila ocjenom da za hrvatske Židove izraz “Za Dom spremni” nije samo sintagma od tri riječi, nego “slogan mržnje koji se čuje sve više kako se neofašizam širi u Hrvatskoj”.

O ploči u Jasenovcu tih je dana izvijestio i austrijski javni servis ORF, navodeći da je na ploči uklesan “slogan ustaša u Drugom svjetskom ratu”, te ocijenivši kako su “u Hrvatskoj fašistički simboli zakonom zabranjeni, ali su u javnosti i dalje vrlo rašireni”.

Tako smo, zbog ploče u Jasenovcu, u očima međunarodne štampe na više kontinenata označeni kao štovatelji nacifašizma.

Sredinom veljače objavljen je i godišnji izvještaj Amnesty Internationala - koji provodi monitoring ljudskih prava u 169 zemalja svijeta – gdje se za Hrvatsku ističe “porast broja slučajeva u kojima su mediji i javni dužnosnici oživljavali fašističku ideologiju iz prošlosti promičući korištenje provokativne ikonografije”, s neskrivenom aluzijom na ploču u Jasenovcu.

U ožujku je već postalo jasno da će se lanjska sramota iz Jasenovca – kada su održane tri odvojene komemoracije - ponoviti i ove godine, jer je Koordinacija židovskih općina objavila da će opet bojkotirati državnu komemoraciju, budući da se stanje u zemlji nije popravilo.

Šutnja šteti ugledu Hrvatske

“Ne samo da se ništa nije promijenilo u odnosu na situaciju kakva je bila prije godinu dana, nego stvari i dalje eskaliraju”, kazao je tada predsjednik KŽO Ognjen Kraus, dodajući da problem nije samo HOS-ova ploča s nacističkim natpisom u Jasenovcu, nego i “neprihvatljivi marševi” koji prolaze bez adekvatne reakcije narodne vlasti.

Takvom stavu židovske zajednice pridružilo se i Srpsko narodno vijeće, iz kojeg su poručili da bi došli na državnu komemoraciju ako se održi “u dostojanstvenim okolnostima” koje neće vrijeđati žrtve genocida i holokausta, odnosno ako se natpis “Za Dom spremni” ukloni s ploče u Jasenovcu, što se nije dogodilo.

Sredinom ožujka britanski povjesničar Rory Yeomans - ekspert za razdoblje NDH i autor više knjiga i historiografskih radova o tom sramnom dijelu hrvatske povijesti – uputio je pismo čelnicima hrvatske države, a u intervjuu zagrebačkim Novostima objasnio je zbog čega je to učinio:

“Osim zabrinutosti zbog sve prisutnije rehabilitacije ustaškog režima, veći se dio pisma odnosi na spomen-ploču u Jasenovcu s pozdravom koji se koristio jedino u NDH, nikad prije toga. Stoga sam apelirao da se odlučno reagira. Šutnja političara ozbiljno šteti ugledu Hrvatske. Što duže bude trajala, situacija će se pogoršavati.”

Krajem ožujka šef hrvatske diplomacije Ivo Stier otputovao je na konferenciju Fondacije Heritage u Washington, gdje ga je dočekalo neugodno iznenađenje: američki evangelistički pastori uputili su organizatoru konferencije otvoreno pismo, tražeći od njih da otkažu gostoprimstvo ministru iz “antisemitske Vlade”, podsjetivši na nacističke simbole i židovski bojkot državne komemoracije u Jasenovcu.

Istog dana našeg ministra pravosuđa Antu Šprlju posjetio je posebni izaslanik američkog State Departmenta za pitanja holokausta Tom Yazdgerdi, zanimajući se za povrat židovske imovine i ploču s ustaškim sloganom u Jasenovcu, pozvavši hrvatsku vladu da “jasno osudi svaki govor mržnje”.

“Mislim da su simboli važni, znamo da je ta ploča osobito uvredljiva za preživjele Holokausta i članove njihovih obitelji”, kazao je tom prilikom novinarima Yazdgerdi.

Lažni hrvatski pozdrav

Početkom travnja bojkotu židovske i srpske zajednice pridružila se i Koordinacija udruga antifašista i antifašističkih boraca iz sve četiri dalmatinske županije. I njihov razlog bojkota također leži u jasenovačkoj ploči:

“Koordinacija se pridružuje svima koji ne žele sudjelovati na komemoraciji žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu, dok se tamo nalazi spomen ploča HOS-a s ustaškim pozdravom”, poručili su dalmatinski antifašisti, dodajući kako odbijanje vlasti da ukloni fašistički simbol iz Jasenovca smatraju “bezobzirnim”, a posebno “pravdanje lažnom tvrdnjom da je to stari hrvatski pozdrav”, čime se “rehabilitira najmračniji dio hrvatske povijesti”.

Uglavnom, ploča u Jasenovcu stoji i dalje, iako je od zaključka saborskog Odbora za Ustav da ju se ukloni prošlo više od četiri mjeseca. Nadležna tijela vlasti ne obaziru se ni na Ustavni sud, koji je zadnjih godina više puta jasno utvrdio da poklič “Za Dom spremni” predstavlja “pozdrav nacističke NDH” i “manifestaciju rasističke ideologije”, te da se upotrebom tog pozdrava potiče mržnja na temelju rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti.

Prije nekoliko dana na to je podsjetila i pučka pravobraniteljica Lori Vidović, ustvrdivši u intervjuu za Jutarnji list da “taj pozdrav uopće nije kontroverzan, on je posve i jasno – nezakonit”, pozvavši se pritom na analizu sudskih presuda u vezi s tim pozdravom koju je proveo njen ured.

“U svakoj od dostavljenih osuđujućih presuda meritorno je odlučeno da je pozdrav ‘Za Dom spremni’ vezan uz rasističku ideologiju NDH koja nije u skladu s hrvatskim pravnim sustavom, ni s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava”, poručila je pravobraniteljica, dodavši da je taj pozdrav sankcioniran ne samo na prvostupanjskim prekršajnim sudovima, nego i na Visokom prekršajnom sudu i na Ustavnom sudu, zbog čega je javno pozvala Ured državne uprave da prihvati odluke hrvatskih sudova, odnosno da poništi svoje ranije odluke kojima se HOS-ovim udrugama dopustila registracija tog nacističkog pozdrava.

U demokratskim zemljama poruke javnih pravobranitelja imaju ne samo moralnu težinu, nego i praktičnu težinu. To su one zemlje u kojima nije moguće da na javnim mjestima stoje nacistički pozdravi i drugi simboli. Kako nada umire posljednja, moramo se nadati da će i naša zemlja jednom ući u to prestižno demokratsko društvo. A dotad neka se državna vrhuška sramoti sama pred Kamenim cvijetom.

Čast spašavaju Radnička fronta i Inicijativa mladih

Čast hrvatskog društva proteklih su mjeseci spašavali tek članovi pojedinih političkih stranaka i nevladinih udruga. Tako su već u prosincu, čim se doznalo za jasenovačku ploču, momci i cure iz Radničke fronte otišli do Jasenovca i ispod ploče s ustaškim pozdravom postavili transparent “Kada trune kapitalizam, smrdi na fašizam”.

Tjedan kasnije na uklesani fašizam reagirali su i momci i cure iz Inicijative mladih za ljudska prava, koji su također došli u Jasenovac i preko ploče prelijepili pismo upućeno članovima HOS-a, u kojem su im poručili da su “isticanjem simbola mržnje stali protiv temeljnih postulata naše zajedničke države”, jer su “možda nenamjerno, iskoristili svoje poginule” tako što su “njihove smrti instrumentalizirali za promociju nastojanja suprotnih ustavnim načelima Republike Hrvatske”.

“I još ste to učinili na način kojim relativizirate i zapravo ismijavate žrtve ustaškog fašističkog terora koji je baš ovu zemlju ovdje natopio njihovom krvlju”, poručila je naša mladost ustašofilima iz HOS-a, nakon čega ih je policija iz Novske privela na obavijesni razgovor.

Ako niste dobro razumjeli, ponovit ćemo: nisu privedeni oni koji su postavili ploču s fašističkim natpisom, nego oni koji su je prelijepili u svrhu zaštite ustavnog poretka.

Njemačko-austrijski poučak

Kako odgovorne zemlje reagiraju na javno isticanje nacifašističkih simbola i pozdrava, pokazuju recentni primjeri iz Njemačke i Austrije. Tako je pred koji tjedan njemačko ministarstvo obrane objavilo da je njihova vojna protuobavještajna služba (MAD) započela s istragom 275 prijavljenih slučajeva ultradesničarskog ekstremizma u redovima vojske, među kojima su i vojnici koji su kolege pozdravljali nacističkim pozdravom “Heil Hitler!”.

U Njemačkoj se, naime, nacistički simboli - uključujući verbalne pozdrave i gestikulaciju - kažnjavaju zatvorom do tri godine.

Prošlog listopada jedan je 29-godišnji austrijski policajac osuđen jer je pola godine ranije, točnije 27. travnja, na graničnom prijelazu Nockelsdorf u Gradišću, prilikom kontrole granice s Mađarskom, uzviknuo “Heil Hitler”. Osuđeni policajac, kojeg je prijavio kolega iz patrole, tog je dana zaustavio mađarskog vozača i obratio mu se nacističkim pozdravom. Iako se na sudu branio tvrdeći da ga je kolega krivo čuo, osuđen je na devet mjeseci uvjetno zbog “veličanja nacionalsocijalizma”.

Pritom je još i dobro prošao, jer je za to kazneno djelo u Austriji još od 1947. predviđena kazna i do deset godina zatvora.